Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj
Nakon Drugog svjetskog rata na području Balkana formira se jedinstvena država Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, sastavljena od šest republika i dvije autonomne pokrajine. U toj Jugoslaviji blizu pola stoljeća živjet će oko 22 miliona stanovnika, od čega je njih oko 6 miliona islamske vjere. Najveći broj muslimana živio je u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji.
Središnja jugoslovenska republika bila je Bosna i Hercegovina. Po popisu stanovništva iz aprila 1991. godine Bosna i Hercegovina je imala 4.364,649 stanovnika. Od toga su:
1) Bošnjaci 1 905.274 ili 43,4%,
2) Srbi 1 369.883 ili 31,4%,
3) Hrvati 755.883 ili 17,3%,
4) Jugosloveni i ostali 333.609 ili 7,6%.
Zbog teških poratnih uvjeta za život mnogi Bošnjaci potražili su spas u SR Njemačkoj, gdje odlaze tražiti posao. Njemačka je u to vrijeme bila u velikom privrednom usponu pa je bilo potrebe za radnom snagom. Čestiti i vrijedni Bošnjaci zapošljavali su se u njemačkim firmama. Dobro su zarađivali i pravili lijepe kuće u gradovima gdje su radili i živjeli. Mnogi od njih kupovali su stanove i kuće širom Njemačke.
Ali pošto čovjek ima i dušu, osjetili su Bošnjaci potrebu za duhovnim vrijednostima i 70-ih godina počeli tražiti imame iz domovine da im dođu predvoditi namaze, učiti djecu, organizirati vjerski život itd. U početku su uglavnom dolazili studenti Fakulteta islamskih nauka i svršenici Gazi Husrev-begove medrese kao i poneki imam s dužom radnom praksom.
Prvi džemat na području SR Njemačke osnovan je u Aachenu, 1978. godine, u kojem je kao prvi imam službovao Rasim ef. Hamidović (Kalesija). Nakon toga, uglavnom bez koordiniranih inicijativa iz tadašnjih organa Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, nastaju i džemati u drugim gradovima Njemačke. U periodu pred agresiju na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaci i jednim dijelom Albanci su raspolagali sa nekih 20 džemata na području SR Njemačke.
Agresijom na Bosnu i Hercegovinu, buđenjem vjerske svijesti, dolaskom većeg broja prognanih iz Bosne i Hercegovine, te uvjetovano i nizom drugih faktora, broj džemata se u periodu od 1992.g. ubrzano povećava. Tako u januaru 1994.g. broj džemata Bošnjaka na području SR Njemačke dostiže cifru od nekih 50 džemata . U tom periodu, tačnije 10. januara 1994.g. na području SR Njemačke boravi tadašnji naibu-r-reis dr. Mustafa ef. Cerić i na sastanku imama sa područja SR Njemačke na dužnost Glavnog imama imenuje Mustafa ef. Klancu.
U pravnom smislu, Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj svoj karakter centralne krovne zajednice zadobija krajem 1994.g. Istovremeno, u periodu od imenovanja glavnog imama, do pravne registracije kod nadležnih organa vlasti, vrši se interno ustrojstvo Islamske zajednice, tako da ona biva ustrojena po principu 6 zasebnih regionalnih cjelina na čijem čelu stoje oblasni imami.
Od vremena imenovanja glavnog imama, uspostavljanje unutarnjeg ustrojstva, te pravne registracije, Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je manje-više djelovala po ovom pricnipu. Dakle u ovom ustrojstvu smo imali, počevši sa najnižeg, slijedeće nivoe unutarnje organizacije:
- džematski odbor, kojeg predstavljaju imam i predsjednik/predstavnik džemata
- oblast, koju predstavljaju oblasni imam, zamjenik oblasnog imama, predstavnici džemata
- Centrala IZ-e, koju predstavlja Glavni imam, sekretar
- uži savjet glavnog imama kojeg sačinjavaju glavni imam, sekretar, oblasni imami,
- širi savjet glavnog imama kojeg dodatno sačinjavaju zamjenici oblasnih imama, pomoćnici glavnog imama za humanitarni rad i rad sa omladinom, te civilni predstavnici oblasti
- vijeće-šura kojeg sačinjavaju članovi savjeta, svi imami i predsjednici džematskih odbora.
U Njemačkoj danas ima 61 džemat, od toga 49 je sa stalnim angažmanom i dekretovanim imamom, a 12 su tzv. vikend-džemati što znači da nemaju stalnog već honorarnog imama u vrijeme vikenda. 25 svršenika medrese je bez angažmana u Islamskoj zajednici. Oni rade u nekim firmama u Njemačkoj.
Pošto se poslovi Zajednice usložnjavaju, time se ukazuje potreba za angažiranjem profesionalnog sekretara Centrale Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, tako da se na tom mjestu 1995.g. upošljava Zijad-ef. Suljić, dotadašnji imam u Aachenu. No, on se ubrzo vraća u BiH, a na njegovo mjesto dolazi hfz. Esnaf-ef. Begić, koji je do tada bio imam u Castrop-Rauxelu.
U maju 2004.g. započeo je proces preustroja Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. 22.04.2007.g. su u Wiesbadenu održani izbori za Mešihat i Sabor IZBNJ. Za predsjednika Mešihata i muftiju izabran je Mustafa-ef. Klanco, dok je za predsjednika Sabora izabran dr. Bernes Alihodžić.
Za područje IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj Sabor Islamske zajednice u BiH u svakom mandatnom periodu predviđa dva saborska mjesta. U sazivu do 2003. god. sabornici su iz Njemacke bili mr. Ishak Alešević iz Manhajma i Edhem Kadrić iz Witena, kasnije su sabornici bili Mustafa-ef. Klanco iz Kamp-Lintforta i Advan-ef. Ljevaković iz Berlina. U trenutnom sazivu Sabora Islamske zajednice u BiH, predstavnici su dr. Bernes Alihodžić i h. Husein Johić.
|
